Elektronsko fakturisanje u BiH: Da li je vrijeme za koordinisani pristup?

Jedna od ključnih tema 9. GS1 Konferencije, koja se održala 29. maja 2025. godine u hotelu Hills Sarajevo, bila je usklađivanje pristupa elektronskom fakturisanju u BiH – u kontekstu složene institucionalne strukture države.

O ovoj važnoj temi govorio je i zamjenik ministra finansija i trezora BiH, koji je iznio pregled institucionalnih i tehničkih pretpostavki za razvoj sistema elektronskog fakturisanja, uz osvrt na iskustva iz regiona.

U intervjuu, Hasanović govori o koristima e-faktura, institucionalnim izazovima i važnosti usklađene saradnje. S obzirom na kompleksnu institucionalnu strukturu Bosne i Hercegovine, ključno je razumjeti raspodjelu nadležnosti: Na državnom nivou, Ministarstvo finansija i trezora BiH upravlja budžetom institucija BiH, vodi Trezor i koordinira saradnju sa međunarodnim partnerima, ali ne donosi porezne zakone – već djeluje kao platforma za međuinstitucionalni dijalog i tehničku koordinaciju. Za PDV, akcize i carine nadležna je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), koja funkcioniše na nivou cijele države. S druge strane, entiteti – Federacija BiH i Republika Srpska – imaju zakonodavne i operativne nadležnosti kada je riječ o direktnim porezima, fiskalizaciji i implementaciji sistema elektronskog fakturisanja. Distrikt Brčko ima vlastiti sistem direktnih poreza, dok koristi UIO BiH za indirektne poreze. Zbog toga se e-fakturisanje u BiH ne može posmatrati kao centralizovana reforma, već kao proces koji zahtijeva koordinisanu saradnju svih nivoa vlasti, bez zadiranja u njihove ustavne ovlasti. Upravo to je temelj razgovora koji se vodio na GS1 Konferenciji.

1. Gospodine Hasanoviću, sve češće se u javnosti govori o elektronskom fakturisanju. Kako Vi vidite prostor za usklađeni pristup ovoj temi unutar BiH, uvažavajući njenu složenu institucionalnu strukturu?

Hasanović: Složena ustavna struktura Bosne i Hercegovine zahtijeva pažljivo osmišljen, inkluzivan i koordiniran pristup digitalizaciji kroz elektronsko fakturisanje. Iako entiteti i Distrikt Brčko imaju zakonodavnu nadležnost u ovoj oblasti, postoji značajan prostor za uspostavljanje zajedničkih tehničkih i pravnih standarda kroz međuinstitucionalni dijalog. Ministarstvo finansija i trezora BiH bi u tom slučaju moglo igrati ključnu ulogu u poticanju tog dijaloga, osiguravajući platformu za razmjenu iskustava, dobrih praksi i usklađivanje s međunarodnim trendovima. U tom smislu, e-fakturisanje ne mora biti centralizovano, ali može biti standardizovano.

2. Koje su ključne koristi od elektronskog fakturisanja za poslovnu zajednicu, javne institucije i građane?

Hasanović: Za poslovnu zajednicu, e-fakturisanje znači veću efikasnost, brže plaćanje, manji administrativni troškovi i bolju poresku transparentnost. Javne institucije mogu ostvariti značajne uštede kroz automatizaciju procesa, jaču kontrolu nad javnom potrošnjom i smanjenje prostora za greške i zloupotrebe. Građani, iako indirektno, imaju korist kroz modernizaciju ekonomskog sistema, poboljšanu fiskalnu disciplinu i efikasnije usluge koje javni sektor pruža.

3. Postoje li trenutno inicijative koje bi mogle voditi ka usklađenom, ali fleksibilnom okviru za e-fakturisanje u BiH – uz poštivanje nadležnosti entiteta i Distrikta Brčko?

Hasanović: Da, određeni razgovori i tehničke razmjene između entitetskih i državnih institucija već se vode, a konferencije poput GS1 Konferencije predstavljaju upravo jedan od foruma gdje se te inicijative konkretizuju. Važno je da se izgradi interoperabilni okvir koji omogućava svakom nivou vlasti da zadrži svoje nadležnosti, ali uz korištenje zajedničkih standarda koji omogućavaju međusobno prepoznavanje i razmjenu e-faktura unutar cijele BiH.

4. U panelu ćemo se osvrnuti i na iskustva iz regiona. Koje prakse nam mogu biti posebno korisne ili inspirativne?

Hasanović: Srbija predstavlja pozitivan primjer postepene implementacije – prvo javni sektor, zatim PDV obveznici, pa svi subjekti. Hrvatska je kroz eRačun u javnim nabavkama unaprijedila transparentnost. Iskustva Crne Gore i Sjeverne Makedonije ukazuju na važnost paralelnog razvoja zakonodavnog okvira i tehničke infrastrukture. Ove lekcije su izuzetno važne i korisne za BiH.

5. Ministarstvo finansija i trezora BiH nema direktnu nadležnost nad fiskalnom politikom, ali može igrati važnu ulogu u podršci međuinstitucionalnog dijaloga. Kako vidite Vašu ulogu u poticanju saradnje među različitim nivoima vlasti? Da li nam standardi mogu biti od pomoći?

Hasanović: Naša uloga je da budemo most između nivoa vlasti – da omogućimo koordinaciju, olakšamo razmjenu informacija i osiguramo uvezanost sa međunarodnim standardima. Standardi – poput onih koje razvija GS1 ili koji dolaze kroz EU direktive – pomažu nam da definišemo zajednički jezik među institucijama koje imaju različite nadležnosti. Upravo kroz standardizaciju možemo graditi kompatibilnost bez ugrožavanja ustavne strukture.

6. ViDA inicijativa (VAT in the Digital Age) na nivou Evropske unije donosi niz promjena kada je riječ o digitalizaciji PDV sistema, uključujući i obavezno elektronsko fakturisanje. Kako ocjenjujete značaj ove inicijative i da li će njena implementacija u EU imati uticaj na zemlje poput Bosne i Hercegovine? Postoje li rokovi koje bi i naši donosioci odluka trebali imati u vidu?

Hasanović: ViDA inicijativa označava prelazak na proaktivno, digitalno upravljanje PDV-om zasnovano na automatizaciji i razmjeni podataka u realnom vremenu. Kao zemlja koja teži članstvu u EU, BiH treba da prati ove trendove. Iako nismo obavezni implementirati direktive odmah, njihova struktura i rokovi mogu biti važan putokaz. Vrijeme za djelovanje je sada – kašnjenje bi nas moglo skupo koštati.

7. Koja će biti Vaša ključna poruka učesnicima GS1 Konferencije kada je riječ o budućnosti e-faktura u BiH?

Hasanović: Elektronsko fakturisanje nije pitanje „da li“, već „kako“ i „kada“. BiH ima priliku da uz poštivanje nadležnosti i usvajanje zajedničkih standarda napravi važan iskorak ka efikasnijem, transparentnijem i modernijem poslovnom okruženju. GS1 Konferencija je pravo mjesto za pokretanje konkretnih koraka – od strateških opredjeljenja do tehničke implementacije.

Digitalizacija kroz e-fakturisanje zahtijeva koordinaciju i međusobno uvažavanje nadležnosti. Za očekivati su upravo ovakvi dialozi – gdje će se razmatrati izazovi i konkretne prilike za modernizaciju poslovnog okruženja u BiH.

Foto: Muhamed Hasanović

Izvor: Biznis.ba